Limburg (Nizozemska) : Geografija, Izvori, Vanjske veze Wikipedia, slobodna enciklopedija

Limburg (Nizozemska)

Limburg
Provincie Limburg

Pogled na Maastricht, glavni grad provincije

Zastava

Grb

Koordinate: 51°12′N 5°56′E / 51.200°N 5.933°E / 51.200; 5.933

Država

Nizozemska

Vlast

- Kraljevski komesar

Theo Bovens

Površina

- Kopno

2209 km²^[1]

Stanovništvo (2008)

- Područje utjecaja

1,123.735^[1]

Vremenska zona

UTC+1 (UTC+2)

Službene stranice
www.limburg.nl/

Karta

Pozicija provincije na karti Nizozemske

Limburg (holandski: Limburg) je jedna od 12 nizozemskih provincija, smještena na jugoistoku zemlje.^[1]

Geografija

Provincija Limburg ima površinu od 2209 km² i 1,123.735 stanovnika (popis 2009).^[1] Deveta je po veličini provincija u zemlji. Na sjeverozapadu graniči sa Sjevernim Brabantom, na sjeveru s Gelderlandom, na istoku s Njemačkom, a na jugu i jugozapadu sa belgijskim provincijama Limburg i Liège. Provinciju Limburg oplakuju rijeke Geul, Gulp, Ruhr i Meuse (ili Maas), kako ga Holanđani zovu. Potonja formira jugozapadnu granicu provincije i dijeli njen sjever na dva dijela.^[1] Glavni grad provincije je Maastricht, ujedno najznačajniji industrijski centar.^[1]

Sve do 1648. čitav kraj bio je poznat kao Limbursko Vojvodstvo, tad podjeljen između Nizozemske Republike i Španjolske Nizozemske, a ponovno ujedinjen 1815. u okviru tadašnje Ujedinjene Kraljevine Nizozemske. Nakon belgijsko-nizozemskog ugovora o razgraničenju iz 1839. teritorij je podjeljen na dvije istoimene provincije Limburg koje postoje i danas.^[1]

Južni brdski dio provincije oko grada Sittarda pokriven laporastim stijenama, a u pojedinim dijelovima ima i slojeve ugljena. Poznat je po proizvodnji pšenice, raži, šećerne repe i mljekarstvu. Do ranih 1970-ih za čitav kraj bilo je važno rudarstvo oko Heerlena, Kerkradea i Geleena, dok su gradići Born i Stein bili riječne luke. U ostatku provincije prevladava pjeskovito tlo i većina seoskih farmi je mala. Na njima se uzgaja sve i svašta, a na malobrojnim većim se uzgaja uglavnom raž. Razvijeno je svinjogojstvo i peradarstvo, a oko grada Venloa razvijeno je povrtlarstvo za tržište. Industrija je uglavnom koncentrirana oko većih centara kao što su Roermond, Sittard, Venlo i Weert, a proizvode se laki metali, odjeća, čarape i kemikalije. Područje istočno od rijeke Meuse, između Venloa i Roermonda, poznato je po proizvodnji cigli i keramičkih pločica.^[1]