Blaž Lorković

Blaž Lorković (Novigrad na Dobri, Hrvatska 1839. – 1892.) bio je ekonomist, pravnik, kulturni i politički djelatnik, utemeljitelj hrvatske političke ekonomije.

Životopis

Rođen je u Novigradu na Dobri pokraj Karlovca 29. siječnja 1839. u seljačkoj obitelji kao jedino dijete Pavla i Julke Lorković. 1851. odlazi na Školovanje u Varaždinsku gimnaziju, gdje se posebno isticao, a 1854. uz pomoć i nagovor svog ujaka, župnika u selu Rasinje nedaleko od Koprivnice premješta u Zagreb. U Zagrebu je bio smješten u biskupskom sirotištu. Nakon završteka gimnazijskog školovanja u listopadu 1857. Lorković stupa u klerikat i odlazi u nadbiskupsko sjemenište, opredjelivši se za svećenički poziv kako bi udovoljio roditeljima i ujaku. Tijekom boravka u sjemeništu uređivao je neke knjievne listove, i borio se protiv germanizacije. Od sjemeništa se oprostio 17. veljače 1862. U listopadu 1863. upisuje se, kao redoviti slušatelj, na Pravoslovnu akademiju u Zagrebu (Pravni fakultet). Sve ispite položio je u roku i s odličnim uspjehom. Lorković u srpnju 1867. uspješno završava svoj četverogodišnji studij pravnih znanosti.

16. prosinca 1871. postaje namjesnim učiteljem na Kraljevskoj pravoslovnoj akademiji. Beletristički rad zamjenjuje znanstvenim i pedagoškim na Pravoslovnoj akademiji i stručnim udruženjima.

Najznačajnije Lorkovićevo znanstveno djelo je Počela političke ekonomije ili nauke obćega gospodarstva kojeg je objavila Matica hrvatska 1889. godine u okviru serije publikacija namijenjenih hrvatskim trgovcima.

Književne je radove objavljivao u tadašnjim najvažnijim hrvatskim književnim časopisima Vienac, Naše gore list.

Djela

Znanstvena djela

Počela političke ekonomije ili nauke obćega gospodarstva - najvažnije Lorkovićevo djelo
Razgovori o narodnom gospodarstvu
referat Kakvo bijaše gospodarsko stanje Hrvatske u 18. stoljeću, kakove su narodno-gospodarske ideje tada vladale i kakvi bijahu zastupnici tih ideja
referat Sadanje stanje gospodarske nauke

Književnost

Ljubav i vjernost (pripovijetka),
Nekoliko tajnih listića (pripovijetka),
Sliepac (novela),
Nevjera (pripovijetka),
Putne sgode i nesgode (putopis),
Ples (novela),
Pod kruškom (noveleta),
Iznimke (pripovijetka),
Posrednik (pripovijetka),
Pisanice (pripovijetka),
Prekasno (pripovijetka),
Kažnjena taština".
Mejdan na moru (novela),
Izpoviest (roman),
Otac i kći (pripovijetka),
Prošlost i sadašnjost,
Hrvati i Srbi (publicističko-politički članak).

Izvori

Biografija Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u

Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. vijek

Matija Mesić (1874.-1875.) • Stjepan Spevec (1875.-1876.) • Anton Kržan (1876.-1877.) • Kosto Vojnović (1877.-1878.) • Franjo Maixner (1878.-1879.) • Franjo Iveković (1879.-1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880.-1881.) • Franjo Marković (1881.-1882.) • Feliks Suk (1882.-1883.) • Blaž Lorković (1883.-1884.) • Đuro Pilar (1884.-1885.) • Gustav Baron (1885.-1886.) • Franjo Vrbanić (1886.-1887.) • Tadija Smičiklas (1887.-1888.) • Antun Franki (1888.-1889.) • Luka Marjanović (1889.-1890.) • Natko Nodilo (1890.-1891.) • Ivan Bujanović (1891.-1892.) • Josip Pliverić (1892.-1893.) • Vinko Dvoržak (1893.-1894.) • Antun Maurović (1894.-1895.) • Franjo Spevec (1895.-1896.) • Armin Pavić (1896.-1897.) • Juraj Dočkal (1897.-1898.) • Josip Šilović (1898.-1899.) • Đuro Arnold (1899.-1900.)

20. vijek

Rudolf Vimer (1900.-1901.) • Franjo Vrbanić (1901.-1902.) • Vjekoslav Klaić (1902.-1903.) • Ivan Bujanović (1903.-1904.) • Josip Pliverić (1904.-1905.) • Antun Heinz (1905.-1906.) • Antun Bauer (1906.-1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907.-1908.) • Gustav Janeček (1908.-1909.) • Josip Volović (1909.-1910.) • Julije Rorauer (1910.-1911.) • Julije Domac (1911.-1912.) • Josip Pazman (1912.-1913.) • Edo Lovrić (1913.-1914.) • Đuro Korbler (1914.-1915.) • Fran Barac (1915.-1916.) • Ernest Miler (1916.-1917.) • Julije Golik (1917.-1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918.-1919.) • Ladislav Polić (1919.-1920.) • Karlo Radoničić (1920.-1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922.-1923.) • Stjepan Zimmerman (1923.-1924.) • Ladislav Polić (1924.-1925.) • Drago Perović (1925.-1926.) • Ernest Miler (1926.-1928.) • Josip Belobrk (1928.-1932.) • Albert Bazala (1932.-1933.) • Đuro Stipetić (1933.-1935.) • Stanko Hondl (1935.-1937.) • Edo Lovrić (1937.-1938.) • Andrija Živković (1938.-1940.) • Stjepan Ivšić (1940.-1943.) • Božidar Špišić (1943.-1944.) • Stjepan Horvat (1944.-1945.) • Andrija Štampar (1945.-1946.) • Grga Novak (1946.-1947.) • Andrija Mohorovičić (1947.-1949.) • Marko Kostrenčić (1949.-1950.) • Antun Barac (1950.-1951.) • Franjo Bošnjaković (1951.-1952.) • Teodor Varićak (1952.-1953.) • Željko Marković (1953.-1954.) • Hrvoje Iveković (1954.-1956.) • Zoran Bujaš (1956.-1958.) • Marijan Horvat (1958.-1960.) • Vladimir Serdar (1960.-1963.) • Slavko Macarol (1963.-1966.) • Jakov Sirotković (1966.-1968.) • Ivan Supek (1968.-1972.) • Predrag Vranicki (1972.-1976.) • Drago Grdenić (1976.-1978.) • Ivan Jurković (1978.-1982.) • Zvonimir Krajina (1982.-1986.) • Vladimir Stipetić (1986.-1988.) • Zvonimir Šeparović (1988.-1990.) • Marijan Šunjić (rektor) (1990.-1998.) • Branko Jeren (1998.-2002.)